Baš kao i u svakoj drugoj industriji, u nekom trenutku nacionalna služba zdravstvene zaštite mora da počne da razmatra uticaj koji ima na sredinu. Velike korporacije su odgovorne za ogromnu većinu oslobađanja ugljenika i nanošenja štete po životnu sredinu širom sveta, i uprkos svim dobrim stvarima koje rade, važno je da preuzmu odgovornost za svoje postupke.

Zeleniji sistem nacionalne zdravstvene zaštite je stoga neophodan. Baš kao i svaka druga velika korporativna organizacija u zemlji, moraju da se potrude i doprinesu borbi za planetu.
Želiš da držiš časove?
Pridruži se zaјednici Superprof i podeli svoјe znanje sa stotinama radoznalih i motivisanih učenika
Kako trenutno izgleda održivost u zdravstvu?
Pritisak da se nacionalni sistem zdravstvene zaštite učini zelenijim je zapravo već počeo, sa mnogim sistemima i idejama koje se već implementiraju kako bi model održivosti postao sve izgledniji, svakog dana.
NacionalnI sistem zdravstvene zaštite bi trebalo da cilja neto nulte emisije ugljenika, postavši prva zdravstvena služba na svetu koja je to učinila. Implementirala je širok spektar mera za borbu protiv faktora ugrožavanja životne sredine sa kojima se suočavaju zdravstvena i socijalna zaštita ako žele da postanu održive.
Kojim faktorima životne sredine u zdravstvu i socijalnoj zaštiti treba posvetiti pažnju?
Kao i u svakoj industriji, zdravstvo se suočava sa mnogim sličnim problemima. Baš kao i svaka druga industrija, potrebna im je ogromna količina resursa za rad, a odgovor na održivost nacionalnog sistema zdravstvene zaštite i zdravstvenu zaštitu uopšte uvek jeste i uvek će biti u rešavanju ovog problema.
Bilo da se radi o prelasku na održivije mašine i zgrade u bolnicama (kao što su one koje zahtevaju manje energije ili zgrade sa efikasnijim dizajnom za smanjenje troškova grejanja i slično) ili prelasku na ekonomičnije načine transporta gde je to moguće (kao što je korišćenje električnih vozila ili generalno manje štetnih načina transporta), „igra“ upravljanja resursima koju dobro održivo vođstvo mora da igra je ključna za smanjenje uticaja na životnu sredinu.
Zdravstvena zaštita je toliko ogromna industrija sa toliko ogromnim sumama novca koje menjaju vlasnika i koje se stalno iscrpljuju radi profita, da je sprovođenje stvarne, značajne promene odozgo u smislu uticaja na životnu sredinu monumentalan i gotovo nemoguć izazov.

Ipak, Srbija čini šta može, a obuka zaposlenih i pažljivo razvrstavanje otpada su neprocenjiv resurs za one u industriji koji žele da odigraju svoju ulogu u nekom kapacitetu, bez obzira koliko ta uloga bila minorna.
Kako funkcioniše model održivosti?
Model održivosti je sistem pomoću kojeg država može da proceni koje sistematske promene vredi implementirati u zdravstveni sistem. U suštini je zasnovan na proceni prezentacije početne ideje na osnovu toga koliko je data ideja održiva za budući razvoj.
Ideje i predlozi se ocenjuju na osnovu toga koliko dobro ispunjavaju određene kategorije od A do D.
Kategorije su stvari poput toga koliko bi dobro predlog pomogao nesmetanom funkcionisanju zdravstva i olakšao im posao, ili koliko bi se predložena ideja mogla prilagoditi iznenadnoj promeni u medicinskom okolišu.
Ovo omogućava da se ideje implementiraju na osnovu toga koje od njih se smatraju najizglednijim kao dugoročna rešenja za probleme sa dalekosežnim koristima, umesto da se radi o gubljenju resursa koje na kraju stvara više otpada i problema nego što rešava.
Da li vlada preduzima bilo kakve mere po pitanju održivosti zdravstvene zaštite?
Poboljšanja održivosti su dugo popularan termin među političarima svih ekonomskih stanovišta kada je reč o unapređenju mnogih industrija u kojima vlada igra ulogu.
Međutim, uglavnom su program ekološke održivosti, kao i njegovi brojni srodni programi u mnogim privatnim zdravstvenim kompanijama širom Evrope, motivisani drugim idejama.

Iako je održivi razvoj širom Srbije jasna poruka koju je poslala vlada, veliki deo poboljšanja održivosti do sada sprovedenog u sistemu zdravstvene zaštite i drugim oblastima medicine, rezultat je internog delovanja i lične odgovornosti, a ne vladinih postupaka.
Želiš da držiš časove?
Pridruži se zaјednici Superprof i podeli svoјe znanje sa stotinama radoznalih i motivisanih učenika
Gde mogu da pohađam kurseve liderstva u održivoj zdravstvenoj zaštiti?
Jedna od najboljih stvari koju bi bilo koja osoba zaposlena u medicinskoj ordinaciji mogla da uradi kako bi poboljšala svoj uticaj na životnu sredinu kao i uticaj ordinacije u kojoj radi na istu (bilo preko nacionalne službe zdravstvene zaštite ili na drugi način), jeste da pohađa kurs održivog liderstva u zdravstvu.
Postoji mnogo mesta gde možete pohađati takav kurs, iako je centar za održivu zdravstvenu zaštitu jedan od lidera u ovoj oblasti. Takođe su dostupni mogi onlajn kursevi i obrazovni materijali u vezi sa ovom temom, posebno osobama koje dobro znajku engleski jezik.
Koristi od ovakvog kursa su dvostruke: podižu vašu ličnu svest o problemima u industriji koje možete identifikovati (kao i razmotriti metode rešavanja), a takođe vam omogućavaju da budete dobar lider za svoje istomišljenike koji možda takođe žele da pozitivno utiču na životnu sredinu. Obrazovanje zainteresovanih (a ponekad i nezainteresovanih) kolega možda zavisi od lične inicijative svakog zaposlenog, ali opet može značajno uticati na podizanje opšte svesti o uticaju na životnu sredinu.
Da li se isplati pohađati liderske kurseve kao medicinska sestra?
Ukratko, da. Poziv medicinske sestre je karijera koja će neizbežno zahtevati vođstvo, a to je veština koja se, kao i svaka druga, može naučiti.

Nakon pohađanja programa za razvoj veštine vođstva, posebno onog posvećenog oblasti nege, možete postati ne samo bolja medicinska sestra u smislu prakse, već i efikasniji člano tima, sposobniji da preuzmete vođstvo nad kolegama kojima je potrebno usmeravanje, kada situacija to zahteva.
Vođstvo je vrsta veštine koja ima gotovo beskonačnu vrednost, budući da nikada ne možete tačno izmeriti veštine koje biste stekli iz takvog kursa konvencionalnim metrikama.
Pored ovoga, kurs liderstva će verovatno učiniti vas i vašu praksu sposobnijim da primenite mere održivosti u svakodnevnom radu. To zahteva jedinstven način razmišljanja, etos koji se može postići samo kroz jedinstvo tima u kom svi glatko funkcionišu kao jedinka, i razumeju zašto se stvari rade, što je važan deo liderstva. Čak i banalni poduhvati poput ispravnog razvrstavanja otpada kako bi se olakšao bezbedan, kao i zeleniji način rada, dosta doprinosi poboljšanju opšte slike.
Puki podsetnik da je potrebno izmeniti svakodnevni način funkcionisanja radi zelenije i bezbednije životne sredine od strane korporativnog entiteta neće biti posebno efikasan. Svakako ni približno koliko temeljno objašnjenje zbog čega je potrebno izmeniti način na koji živimo i radimo, i kako je sprovođenje zelenih metoda rada u zdravstvu korisno za sve.
Da li je održivost u zdravstvu zaista važna?
Može se reći da je održivost u nacionalnom sistemu zdravstvene zaštite važna do te mere da se fokusiraju isključivo na spasavanje života. Kao i kod svih ogromnih službi, resursi ovih institucija su su iscrpljene preko svojih granica u ime profita i smanjenja troškova u jednom ili drugom obliku. I sada stojimo na ivici provalije.
Dok su mnoge kompanije izabrale da slede put kontinuiranog ceđenja profita uz davanje praznih obećanja, sistem zdravstvene zaštite je već na prekretnici gde se više nego ikad mora fokusirati na održivost prilikom implementacije sistema za minimiziranje negativnog uticaja na životnu sredinu.
Nažalost, ova nastojanja su često u sukobu sa metodama uštede novca i ostvarivanja profita, što znači da na nekom nivou moramo praviti ustupke sa finansijske strane kako bi se pomenuti sistemi zaista implementirali.
Da li zaista postoji nešto što možemo da uradimo?
Na kraju krajeva, najznačajnija stvar koju bilo koja osoba može da uradi jeste da se njen glas čuje, u nadi da će inspirisati druge da progovore.
Uprkos tome što mnoge velike naftne kompanije ističu pojedince kao najodgovornije za klimatsku katastrofu, najveći uticaj i dalje dolazi od velikih korporacija. To znači da, dok korporacije ne izvrše velike kulturne promene, malo je verovatno da će se mnogo toga promeniti.
Ovo podjednako važi za zdravstveni sektor kao i za bilo koji drugi, a služba zdravstvene zaštite nije izuzetak. Najvažnija stvar koju bilo koja osoba može da postigne jeste da nastavi da podseća kompanije da nisu iznad svih ovih problema i da bi trebalo da rade najveći deo posla kako bi se problem ugrožavanja životne sredine rešio.
Uzimajući sve u obzir i procenjujući pravac u kom se zdravstvena zaštita i održivost kreću, budućnost deluje generalno optimistično, sa sve većim fokusom ne samo na spasavanje života, već na spasavanje planete.
Zahvaljujući opsežnijoj obuci osoba zaposlenih u zdravstvu, boljem vođstvui većoj pažnji koja se posvećuje samom sprovođenju mnogih od ovih sistema, služba zdravstvene zaštite, zajedno sa mnogim privatnim kompanijama koje je prate, usmerava efekat moćne medicinske industrije ovde u Evropi upravo u pravcu u kojem treba da ide. Pravcu koji će nam svima omogućiti da se o životnoj sredini brinemo na adekvatan način, tako da životi koje ćemo spasiti zapravo imaju gde da se vrate kada budu ih otpustimo iz bolnice.
Želiš da držiš časove?
Pridruži se zaјednici Superprof i podeli svoјe znanje sa stotinama radoznalih i motivisanih učenika